Većina građana jedva sastavlja kraj sa krajem i ulaže velike napore da preživi od plate do plate, a kada treba da kupe neku vredniju stvar, moraju da se zaduže. Manji dio koji ima zarade iznad prosjeka može da uštedi novac.
Prema poslednjim podacima Centralne banke, depoziti građana iznose 1,4 milijarde eura, dok su istovremeno podigli kredite vrijedne 2,4 milijarde eura. U prosjeku, ispada da je štednja 2.220 eura po glavi stanovnika, a zaduženje 3.800 eura.
Kako bi obezbijedili automobil, stan ili neku drugu neophodnu stvar za život, većina građana koji ne mogu da uštede novac mora da se zaduže kod banaka. Predsjednik Radničke partije Janko Vučinić kazao je da je nemoguće da građani sa prosječnom platom od 500 eura i potrošačkom korpom od 900 eura mogu da uštede novac.
–Realan pokazatelj stanja u društvu jeste broj odobrenih kredita, koji jasno pokazuje da su građani na ivici siromaštva. Novac na računima uglavnom imaju određeni ljudi u državi, vlasnici privatnih firmi, miljenici vlasti, dok običan, pošten građanin nema ni da se prehrani. Svima je jasno da ljudi u našoj državi žive na ivici siromaštva. Znamo da desetine hiljada građana žive sa manje od sto eura mjesečno i jasno je da se ti ljudi guše u dugovima, tako da je smiješno i pričati o mogućnosti da bi oni mogli nešto da uštede – rekao je Vučinić.
On smatra da oni koji rade u stvari najmanje zarađuju, a najviše se zadužuju.
–Ušteđevina u bankama uglavnom pripada neradnicima, odnosno onima koji zarađuju na grbači radnika, vlasnicima onih preduzeća koja su kupljena za mizernu sumu, a donose vlasniku ogroman kapital. Taj vlasnik daje plate po 200 eura i ima odakle i da štedi, a njegovi radnici moraju da se zadužuju, tako da je jasno kako te cifre nastaju – istakao je Vučinić.
Tokom godina rastao je i depozit koji građani drže u bankama. Prije 13 godina građani su u bankama imali 19 miliona, a krajem 2006. godine 382,8 miliona eura. Tada je bilo odobreno 688 miliona eura kredita.
Predsjednik NVO Borba protiv siromaštva Radovan Tošković kazao je da prosječan građanin u Crnoj Gori nema odakle da štedi jer platu daje za hranu i već na polovini mjeseca ostane bez centa.
–Samo ljudi koji su bliski aparaturi vlasti mogu da štede, dok ostali bukvalno gladuju. Smiješno je i pomisliti da bi građanin koji ima platu 300 eura mogao da štedi. Taj građanin je bukvalno gladan jer prosječna potrošačka korpa košta 800 eura. Ljudi koji imaju depozite došli su do ogromnog kapitala i u našim bankama su jako zaštićeni. Sirotinja nema mogućnosti da zaradi, a nema ni bogzna kakve mogućnosti da se kreditno zaduži u nekoj banci – kazao je Tošković.B.Ma.
Za kvadrat stana
tri plate
Dok prosječna zarada odavno ne raste, cijene kvadrata stana iz godine u godinu su sve veće, što rezultira sve većim brojem siromašnih građana jer je činjenica da bez hrane i krova nad glavom nema života, rekao je Tošković. On je kazao da je došlo do toga da je isti standard u Crnoj Gori i u Africi.
–Bogataši se nemilorsdno bogate uzimajući sirotinji koru hljeba iz usta i krov nad glavom. Jasno je ko tu ima da štedi – kazao je Tošković i dodao da su za kvadrat stana potrebne skoro tri prosječne plate.